U sklopu „Projekta poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Mali i Veli Lošinj” te ugovora Linijske građevine aglomeracije Nerezine provode se arheološka istraživanja na području naselja Osor.
Od 03. listopada 2022. godine do 31. ožujka 2023. godine Odjel za kopnenu arheologiju Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda, Arheokvarner d.o.o. i Stratum d.o.o. proveli su prvu kampanju zaštitnih arheoloških istraživanja na području naselja Osor (voditelj programa: Josip Višnjić; voditeljica istraživanja: Mateja Baričević; Odjel za kopnenu arheologiju, sjedište Juršići). Istraživanja prethode radovima na sustavu odvodnje otpadnih voda i kanalizacije s obzirom da je prostor predmetnih radova dio kulturno – povijesne urbane cjeline naselja Osor, upisane u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-3081. Navedeni radovi izvode se u sklopu programa: zaštitna arheološka istraživanja, arheološki i etnološki nadzor na objektu: Linijske građevine aglomeracije Nerezine. Istraživanje se provodi na osnovi ugovora s Naručiteljem Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o., dok je strojni iskop izvela tvrtka GP KRK d.d. koja je ujedno i Izvoditelj radova. Nadzor nad arheološkim radovima vrši Konzervatorski odjel u Rijeci (Ministarstvo kulture i medija RH).
(Snimka: M. Baričević, 2023.)
Osor je naselje s kontinuitetom života od prapovijesti pa sve do danas s naglaskom na rimski period kada doživljava svoj procvat. Upravo tada, jedna je od značajnih točki istočnojadranskog plovidbenog puta što je zasigurno pridonijelo i njenu kozmopolitskom karakteru. Dosadašnjim arheološkim i geofizičkim istraživanja potvrđen je značaj, kao i slojevitost naselja kroz povijest, a isto se može primijeniti i na istraživanja koja su u tijeku.
Većina arheoloških zona nalazila se unutar gradskih zidina dok je tek nekoliko zahvatilo područje s njihove vanjske strane. Najraniji slojevi grada potvrđeni su nalazima prapovijesne keramike, međutim najviše nepokretnih nalaza, jasne namjene, potječe iz rimskog perioda (1. – 3.st.). Zasigurno se ističe rimski toalet (latrinum) ubiciran u JI dijelu naselja, koji je dio većeg kompleksa, vjerojatno termi, sa svim pripadajućim elementima – kanalizacija, kanali za dovod vode i ispiranje, klesane kanalice za tekuću vodu, kamene kadice za pranje ruku itd. Sve navedeno govori o dobroj higijenskoj praksi koja je bila ustaljena još prije 2000 godina. Prostorija latrinuma na sredini je, uz sve spomenuto, sadržavala i fino urađeni mozaik od malih kamenih kockica (tesserae).
Još jedan kompleks, slične namjene, pronađen je u JZ dijelu naselja, uz vrt biskupskog dvora, sa zapadne strane. Riječ je u kompleksu s grijanim prostorijama (hipokaust) i bazenima, a uz jedan kružni bazen pronađeni su in situ tubulusi što govori o činjenici da je bio grijanog karaktera. Sastavni dio ovoga kompleksa bio je i odvodni kanal (cloaca), koji je osim uz navedene prostorije, pronađen i u kanalu otvorenom na parkingu uz zapadni bedem.
Također, ubiciran je i rimski forum, odnosno popločenje istog, ispod aktualnog trga. Osim ostataka foruma, na trgu je pronađen i SI dio crkve s polukružnom apsidom, dok JI podilazi pod župni ured i objekt zapadno od župnog ureda, a zasigurno na ovom mjestu postoji u vrijeme izgradnje osorske katedrale u 15.st.
Tekst: Mateja Baričević, mag. archeol., voditeljica istraživanja
